1Nemoj se žestiti gledajuæi nevaljale, nemoj zavidjeti onima koji èine bezakonje.
2Jer se kao trava brzo kose, i kao zeleno bilje venu.
3Uzdaj se u Gospoda i tvori dobro; živi na zemlji i hrani istinu.
4Tješi se Gospodom, i uèiniæe ti što ti srce želi.
5Predaj Gospodu put svoj, i uzdaj se u njega, on æe uèiniti.
6I izvešæe kao vidjelo pravdu tvoju, i pravicu tvoju kao podne.
7Osloni se na Gospoda, i èekaj ga. Nemoj se žestiti gledajuæi koga gdje napreduje na putu svojem, èovjeka, koji radi što namisli.
8Utišaj gnjev, i ostavi jarost; nemoj se dražiti da zlo èiniš.
9Jer æe se istrijebiti koji èine zlo, a koji èekaju Gospoda naslijediæe zemlju.
10Još malo, pa neæe biti bezbožnika; pogledaæeš na mjesto njegovo, a njega nema.
11A smjerni æe naslijediti zemlju, i naslaðivaæe se množinom mira.
12Zlo misli bezbožnik pravedniku, i škrguæe na nj zubima svojim.
13Ali mu se Gospod smije, jer vidi da se primièe dan njegov.
14Maè potežu bezbožnici, zapinju luk svoj, da obore ubogoga i ništega i pokolju one koji idu pravim putem.
15Maè æe njihov udariti u njihovo srce, i lukovi njihovi polomiæe se.
16Bolje je malo u pravednika nego bogatstvo mnogih bezbožnika.
17Jer æe se mišice bezbožnicima potrti, a pravednike utvrðuje Gospod.
18Zna Gospod dane bezazlenima, i dio njihov traje dovijeka.
19Neæe se postidjeti u zlo doba, u dane gladne biæe siti.
20A bezbožnici ginu, i neprijatelji Gospodnji kao ljepota šumska prolaze, kao dim prolaze.
21Bezbožnik uzaima i ne vraæa, a pravednik poklanja i daje.
22Jer koje on blagoslovi, oni naslijede zemlju, a koje on prokune, oni se istrijebe.
23Gospod utvrðuje korake svakoga èovjeka i mio mu je put njegov.
24Kad posrne da padne, neæe pasti, jer ga Gospod drži za ruku.
25Bijah mlad i ostarjeh, i ne vidjeh pravednika ostavljena, ni djece njegove da prose hljeba.
26Svaki dan poklanja i daje u zajam, i na natražju je njegovu blagoslov.
27Uklanjaj se oda zla, i èini dobro, i živi dovijeka.
28Jer Gospod ljubi pravedni sud, i ne ostavlja svetaca svojijeh; uvijek se oni èuvaju; a pleme æe se bezbožnièko istrijebiti.
29Pravednici æe naslijediti zemlju, i živjeæe na njoj dovijeka.
30Usta pravednikova govore mudrost, i jezik njegov kazuje istinu.
31Zakon je Boga njegova njemu u srcu, stopala se njegova ne spotièu.
32Bezbožnik vreba pravednika, i traži da ga ubije;
33Ali ga Gospod neæe pustiti u ruke njegove, niti æe dati da ga okrive kad se stanu suditi.
34Èekaj Gospoda i drži se puta njegova, i on æe te postaviti da vladaš zemljom; vidjeæeš kako æe se istrijebiti bezbožnici.
35Vidjeh bezbožnika strašna koji se raširivaše kao granato drvo;
36Ali proðe, i evo nema ga; tražim ga i ne nahodim.
37Hrani èistotu i pazi pravdu, jer æe u èovjeka mirna ostati natražje.
38A bezakonika æe nestati sasvijem; natražje æe se bezbožnièko zatrti.
39Od Gospoda je spasenje pravednicima; on je krjepost njihova u nevolji.
40Gospod æe im pomoæi, i izbaviæe ih; izbaviæe ih od bezbožnika, i saèuvaæe ih, jer se u njega uzdaju.