1Odgovor blag utišava gnjev, a rijeè prijeka podiže srdnju.
2Jezik mudrijeh ljudi ukrašava znanje, a usta bezumnijeh prosipaju bezumlje.
3Oèi su Gospodnje na svakom mjestu gledajuæi zle i dobre.
4Zdrav je jezik drvo životno, a opaèina s njega kršenje od vjetra.
5Lud se ruga nastavom oca svojega; a ko prima ukor, biva pametan.
6U kuæi pravednikovoj ima mnogo blaga; a u dohotku je bezbožnikovu rasap.
7Usne mudrijeh ljudi siju znanje, a srce bezumnièko ne èini tako.
8Žrtva je bezbožnièka gad Gospodu, a molitva pravednijeh ugodna mu je.
9Gad je Gospodu put bezbožnikov; a ko ide za pravdom, njega ljubi.
10Karanje je zlo onome ko ostavlja put; koji mrzi na ukor, umrijeæe.
11Pakao je i pogibao pred Gospodom, akamoli srca sinova èovjeèijih.
12Potsmjevaè ne ljubi onoga ko ga kori, niti ide k mudrima.
13Veselo srce veseli lice, a žalost u srcu obara duh.
14Srce razumno traži znanje, a usta bezumnijeh ljudi naslaðuju se bezumljem.
15Svi su dani nevoljnikovi zli; a ko je vesela srca, na gozbi je jednako.
16Bolje je malo sa strahom Gospodnjim nego veliko blago s nemirom.
17Bolje je jelo od zelja gdje je ljubav nego od vola ugojena gdje je mržnja.
18Èovjek gnjevljiv zameæe raspru; a ko je spor na gnjev, utišava svaðu.
19Put je lijenoga kao ograda od trnja, a staza je pravednijeh nasuta.
20Mudar je sin radost ocu, a èovjek bezuman prezire mater svoju.
21Bezumlje je radost bezumniku, a razuman èovjek hodi pravo.
22Namjere se rasipaju kad nema savjeta, a tvrdo stoje gdje je mnogo savjetnika.
23Raduje se èovjek odgovorom usta svojih, i rijeè u vrijeme kako je dobra!
24Put k životu ide gore razumnome da se saèuva od pakla ozdo.
25Gospod raskopava kuæu ponositima, a meðu udovici utvrðuje.
26Mrske su Gospodu misli zle, a besjede èistijeh mile su.
27Lakomac zatire svoju kuæu, a ko mrzi na poklone živ æe biti.
28Srce pravednikovo premišlja šta æe govoriti, a usta bezbožnièka rigaju zlo.
29Daleko je Gospod od bezbožnijeh, a molitvu pravednijeh èuje.
30Vid oèinji veseli srce, dobar glas goji kosti.
31Uho koje sluša karanje životno nastavaæe meðu mudrima.
32Ko odbacuje nastavu, ne mari za dušu svoju; a ko sluša karanje, biva razuman.
33Strah je Gospodnji nastava k mudrosti, i prije slave ide smjernost.